SMART

DRUGI DIO: Kroz suradnju, sinergiju te razmjenu znanja, vještina i iskustava do Zadra kao poslovno izvrsne sredine

27.05.2022. | ZTC

U prvom dijelu članka o poslovnom potencijalu Zadra u svjetlu razvoja informacijsko-komunikacijskih tehnologija, pisalo se o trendovima rasta na razini Hrvatske, kao i aktivnostima koje komplementarnim djelovanjem mogu grad i poslovnu zajednicu “gurati” naprijed. Danas se ta tema produbljuje uvidom u povijesne napore i ulogu Sveučilišta, kao i očekivanja od novih, a uskoro aktualnih projekata.

Program Sveučilišta kao bitan korak

Razvoj infrastrukture za lakše djelovanje poslovnih, a naročito tehnološki orijentiranih subjekata, kako je i pisano u prvom dijelu, baziran je na elementima financiranja, edukacije, poslovnih prostora i umrežavanja.

No, još jedna bitna komponenta jest i akademski program Sveučilišta koji se kontinuirano razvija kao zalog za bolju budućnost gospodarstva grada kroz uzlet na području IT-a. Jer, potrebno je biti objektivan i utvrditi kako bez jakih sveučilišnih i općenito obrazovnih programa iz tehničkih i srodnih područja, neće postojati ni dovoljno kadrova koje već danas IT poduzetnici traže, ali isto tako niti novih inovativnih projekata, ideja i konačno - tvrtki koje mladi ljudi mogu osnovati već nedugo nakon napuštanja fakultetskih ili čak srednjoškolskih klupa.

Odjel za informacijske znanosti, kao i Studij informacijskih tehnologija studentima prenose znanja pomoću kojih sutra mogu biti konkurentni na tržištu rada. Međutim, za daljnje prevođenje generacija prvostupnika u boljitak zadarskog gospodarstva trebat će se akumulirati još takvih generacija, raditi na popularnosti istih, proširivati broj smjerova, organizirati vannastavne edukacije i programe u kojima će studenti prepoznavati životne pozive i smjerove razvoja koji ih zanimaju više od ostalih te, konačno, raditi na još jačim modelima spajanja s lokalnim IT tvrtkama.

Sve to utjecat će i na odluku mladih Zadranki i Zadrana koji će tada nakon srednje škole svoju sreću tražiti na fakultetu u mjestu rođenja, i time obogaćivati sam grad koji mora, figurativno rečeno, svoju djecu imati uza sebe, želi li mijenjati strukturu gospodarstva i ne ograničavati se u pogledu rasta.

Franjo Pehar, docent i nastavnik na Studiju informacijskih tehnologija, dobro je sažeo stanje stvari i viziju budućnosti:

Sve nas vjerojatno najviše zanima odgovor na pitanje "kuda idemo", ali za cjelovitu sliku potreban je sažeti opis konteksta razvoja STEM-a u Zadru koji se odvijao kroz nekoliko desetljeća i razvojnih faza.

Prvu fazu predstavlja poslijeratni uzlet i razvoj zadarskog gospodarstva od 1950.-ih, posebice strojogradnje i specijalnih alatnih strojeva (Bagat, SAS). Ovdje je bitno naglasiti da su prvi kadrovi u Bagatu savladavali tehnologiju odlazeći u Italiju na specijalizaciju, dok je krajem 1980.-ih u SAS-u radilo čak 55 % visokoobrazovanih stručnjaka. I dok je Zadar pokretao kvalitetne srednjoškolske programe potrebne industriji u razvoju, zadarski su učenici obrazovanje na višim razinama ipak nastavljali u drugim hrvatskim gradovima ili u inozemstvu. Grad se tako postupno pretvorio u veliki “rasadnik” STEM talenata koje samo “magična” privlačnost Zadra mogla vratiti kući.

Druga faza obilježena je osnivanjem vrlo kvalitetnih srednjoškolskih nastavnih programa i centara u području STEM-a – npr. 1986. utemeljen je Matematičko-informatički centar odgoja i usmjerenog obrazovanja Zadar (MIOC, danas Gimnazija Franje Petrića). Učenici i nastavnici MIOC-a nizali su uspjehe na domaćim i međunarodnim natjecanjima, ali većina učenika potom je nastavljala studij u drugim gradovima. Uz to, nedostatna razvijenost gospodarstva i izostanak velikih gospodarskih subjekata u tom periodu nisu doprinijeli povratku “zadarske dice” te je Zadar i dalje ostao veliki “rasadnik” i “izvoznik” vlastitog razvojnog potencijala.

Treću fazu od sredine 2000.-ih obilježava novi poduzetnički val i mindset te razvojne politike. Raste broj mikro i malih poduzeća, ali isto tako se stvara mreža potpornih institucija i razvojnih agencija koje uspješno povlače sredstva kroz infrastrukturne i kompetitivne programe. Od 2010.-ih se tako događa izraženiji pomak fokusa sa zgrada i opreme na ljude i zajednicu kao generatore gospodarskog rasta u Gradu i Županiji.

U četvrtoj razvojnoj fazi bilježe se naznaka stvaranja složenog (eko)sustava. Međutim, i dalje se razvoj dobrim dijelom zasniva na djelovanju pojedinaca-entuzijasta. Pritom treba istaknuti vrijedno djelovanje udruženja poput Zadar Developers Hub i Zajednice tehničke kulture Zadar, ali i skupine nastavnika sa Sveučilišta u Zadru, koja odlučuje "preskočiti" zacrtane odjelne okvire te međuodjelnom suradnjom (Odjel za informacijske znanosti, Odjel za turizam i komunikacijske znanosti i Odjel za pomorstvo) osnovati novi stručni studij informacijskih tehnologija. Isti je razvijen u skladu s potrebama lokalne sredine i razvojnom vizijom Zadra kao kreativnog središta od kojeg se očekuje transformacija u zadržavatelja i “uvoznika” talenata.

Konačno, peta faza je i dalje nedovršena priča u kojoj bih volio vidjeti pozitivne učinke sinergijskog djelovanja svih ključnih dionika, od javnog do privatnog sektora, koji će svojim radom, znanjem i zalaganjem pridonijeti osmišljavanju specifičnog i žilavog zadarskog gospodarsko-tehnološkog ekosustava krojenog po mjeri čovjeka. Stoga pozivam sve zainteresirane da nam se pridruže u kultivacijskom procesu i transformaciji zadarskog rasadnika talenata u jedinstven, inspirativan i stvaralački poticajan STEM “botanički vrt” u kojem se svatko želi zadržati što duže!!

Realne potrebe vs. Realizacija - može li novi InZad inkubator biti temelj za smanjivanje tog raskoraka?

No, Sveučilište nije jedino mjesto gdje postoji potencijal za boljitak. Potreban je i lakši pristup kapitalu potrebnom za inicijalni progres ideje mlade inovativne tvrtke te komercijalizaciju iste, kao i još kvalitetnih prostora za rad koji će u sebi osim ureda sadržavati i komponentu umrežavanja. To bi značilo zajedničke social prostorije i redovne periodične događaje koji spajaju profesionalce na bazi zajedničkog entuzijazma. No, osim toga svakako i gostovanja relevantnih imena iz poslovnog i IT svijeta koja će mladim ljudima otvarati sasvim nove prozore u svijet - i dalje od često pasivne i ne sasvim motivirajuće zadarske sredine, a osim toga i pružati im nove prilike upoznavanja s ljudima istog kalibra, kao i investitorima. Sve spomenuto neizostavne su potrebe mlade zajednice koja želi evoluirati. Zajednice poput zadarske.

Na tom tragu i s vizijom još modernijeg pristupa, u ovom trenu gradi se i novi InZad Inkubator na predjelu Bilog Briga. Zdanje je to koje će se prostirati na više od 2000 m2, a koje svojom funkcijom i planiranim aktivnostima nosi potencijal bivanja centralnim mjestom inovacija i poduzetništva.

Poticajno okruženje kakvo Inkubator namjerava biti, neće to biti samo nominalno, na papiru i u izjavi o misiji i viziji. Upravo arhitektura ove zgrade diktira i buduću dinamiku događanja i boravka o kojoj se posebno promišljalo.

Posebno izdvojiti pritom treba dvije stvari. Prva je raznolikost prostora unutar samog inkubatora, koja sa sobom povlači i ulogu društveno korisnog objekta pogodnog za okupljanje i većeg broja ljudi. Jer, osim ureda i coworking prostora zgrada će sadržavati i atraktivnu konferencijsku dvoranu za 100 ljudi, polivalentnu dvoranu, caffe bar i nekoliko prostorija za zajednički boravak. Razvoju zadarske poslovno-poduzetničke scene nasušno i suštinski potrebno je upravo takvo nešto - mjesto koje ciljano ima namjeru okupljanja i umrežavanja, koje će aktivno kroz veći dio dana i tjedna okupljati ljude te konačno, mjesto koje će ti isti ljudi moći nazivati svojim bez da pronalazak adekvatnog prostora za druženje bude izazov a samo druženje (bilo kojeg tipa u poslovnom kontekstu) više iznimka nego pravilo.

Druga je značajna karakteristika ovog projekta što će uredski prostori biti prilagođeni i modularni, na način da će se njihova veličina moći mijenjati ovisno o veličini tvrtke koja aplicira za njih, što otvara mogućnost da tvrtke u Inkubatoru provode i duže vremena kroz više faza svog rasta. Kada se takav pristup upari s činjenicom da će prilikom odabira tvrtki za boravak u prostoru primijenjena biti temeljita klasifikacija djelatnosti i ostalih parametara, u skladu sa strategijom razvoja poduzetničke infrastrukture, jasno je kako bi polučeni rezultati trebali biti pozitivni - da se istinski potiče ono najbolje inovativno i digitalno što Zadar može iznjedriti.

Nova era neovisnog i inovativnog zadarskog poduzetništva

Nema sumnje kako će tome doprinijeti i suradnja sa Sveučilištem kroz različite programe edukacije, a generalna otvorenost za nove ideje koja Inkubator može definirati kao platformu u kojoj će udruge, tvrtke i pojedinci realizirati različite programe i projekte na korist čitave zajednice smjer je u kojem bi trebalo posebno ići.

Može se tako reći da domaće poduzetništvo ima priliku zakoračiti u jednu novu eru s predznakom digitalnog i inovativnog, no samo ako se stalno bude radilo na ispunjavanju preduvjeta - ozbiljnom poticanju umrežavanja, educiranja i stvaranja dobre energije na razini cijelog eko-sustava te dobrom načinu i cjeokupnoj strategiji klasifikacije tvrtki, a shodno tome i programima potpore koji će im dati istinsku vrijednost.

Osim toga, mora se proaktivni gledati u budućnost da bi se shvatilo kako novi programi Sveučilišta mogu privući mlade ljude da nakon završene srednje škole ostanu u Zadru i shvate sav potencijal novih industrija, a što će dati kadrove koji će svojim znanjem i entuzijazmom graditi grad talenta, truda i inovacije. Zadar 2.0.

Autor članka: Josip Zurak

Oznake:
#smartcity
#IT

Podijeli:
fb.
tw.
pi.
li.

Europski tjedan mobilnosti - ZADAR 2022.

Kroz suradnju, sinergiju te razmjenu znanja, vještina i iskustava do Zadra kao poslovno izvrsne sredine (dio prvi)